Blog

Inkluzija u obrazovanju | Osi-inkluzija.ba 26 Dec

Inkluzija u obrazovanju | Osi-inkluzija.ba

Inkluzivna je ona škola koja obuhvata i stalno uključuje svakog učenika sa preprekama u učenju i učešću i sve ostale učesnike u sve vidove vaspitno – obrazovnih aktivnosti, nastavnih, vannastavnih, društveno – korisnih, kulturno – javnih prema njihovim individualnim potencijalima i maksimalno očekivanim ishodima učenja, kreiranja i poučavanja.

Razlika između inkluzije i integracije

Glavna razlika između integracije i inkluzije u obrazovanju je u tome što se u okviru konceptra interacije zahtijeva da se djeca sa posebnim potrebama ( i sva druga ) prilagode postojećoj školi i da se u njoj pedagoški integrišu, a inkluzija podrazumijeva promjene u školi kako bi ona bila ne samo dostupna svim učenicima već da zadovoljava njihove obrazovne potrebe i dalje razvija njihove sposobnosti i druge potencijale do socijalizovanih ličnih maksimuma.

Inkluzija u obrazovanju

Inkluzija u obrazovanju nije isto što i individualizacija u obrazovanju, mada su povezane. Individualizacija je nezaobilazna, čak ima komponente inkluzije, ali se inkluzija ne može svesti samo na individualizaciju obrazovanja. Inkluzija znači biti uključen, obuhvaćen, pripadati, biti sa drugima. Inkluzija ne znači samo da smo svi jednaki, niti da se svi slažemo, nego stvara novi odnos prema svemu što je različito i podstiče mećusobno podržavanje, te obogaćuje naše mogućnosti za stvaranje novih ideja. Ona radije govori o različitim mogućnostima, nego o nedostatcima i stavlja u pitanje mnoge pojmove kao što su „prosječan“ i „normalan“.

Inkluzija se nameće kao nadređen pojam integraciji i podrazumijeva sveobuhvatno uključivanje osoba sa posebnim potrebama, teškoćama u učenju i uopšte teškoćama u socijalnoj integraciji, ne samo u vaspitno – obrazovnom sistemu, nego i u svakodnevnom životu i društvenoj stvarnosti.

Inkluzija je jedan od aspekata uključivanja u društvo.

inkluzija u obrazovanju

Integrisano obrazovanje

Većina stranih autora termin integrisano obrazovanje ili integraciju u obrazovanju tumači prvenstveno kao stvaranje novih ili različitih vaspitno ‘ obrazovnih alternativa za učenike sa preprekama u učenju i učešću ( tj. Sa tzv. Posebnim potrebama ), a ne eliminaciju takvih alternativa. Taj termin ima suprotno znaćenje od riječi: segregacija, odvajanje, izdvajanje. Integracija u obrazovanju znači zajedničko obrazovanje i vaspitanje učenika sa preprekaa u učenju i učešću i ostalih učenika – onih bez takvih prepreka u redovnim školama.

Funkcionalna integracija podrazumijeva što manju distancu između takve djece i ostalih učenika u redovnoj školi. Njen viši nivo označava zajedničko realizovanje određenih vaspitno – obrazovnih aktivnosti uz istovremeno poučavanje i korištenje prostora i opreme.

Socijalna integracija obuhvata obje varijante integracije, uz što češće povezivanje kontakata i interakcije djece sa preprekama u učenju i učešću i ostalih učenika u redovnoj školi.

Integracja u najširem smislu podrazumijeva spajanje svih činilaca obrazovanja i vaspitanja svih učenika u funkcionalnu cijelu ( tj. Povezivanje obrazovnih i vaspitnih ciljeva, sadržaja i metoda rada, djelovanja nastavnog i ostalog školskog osoblja; društvene podrške, kreatora obrazovne politike; porodice, zainteresovanih naučnih i stručnih institucija, nevladinih organizacija u čijem fokusu su djeca i mladi ). Uključivanje osoba  sa preprekama u učenju i učešću u širu socijalnu sredinu na svim područjima rada i života naziva se socijalnom interakcijom.

Većina autora inkluziju sagledava kao koncepciju, pristup ili princip čiji je cilj otklanjanje barijera kod učenja, a ne kao cjelovit i operacionalizovan nastavni sistem ili model. Možemo se složiti sa stavom da je inkluzija „pojmovno nadređena integraciji, iako su obje okrenute istom cilju. Za razliku od inegracije koja znači obnovu, udruživanje u cjelinu, inkluzija teži sistemu koji je strukturisan tako da svaku osobu stavlja u ravnopravan položaj i daje joj mogućnost pripadanja zajednici i sudjelovanja u njoj.

Postoji više oblika, mondaliteta i načina individualizacije nastave, kao što su:

  1. Nastava različitih nivoa složenosti,
  2. Primjena nastavnih listića,
  3. Rješavanje zadataka na tri nivoa težine
  4. Diferencirani grupni rad
  5. Individualno planirana nastava
  6. Mikro nastava
  7. Razgranati model programirane nastave
  8. Grananje nastave u školi na redovnu dopunsku
  9. Kompjuterizacija učenja i nastve

Evaluacija inkluzivne nastave

inkluzija u nastavi

Osnovni smisao evaluacije jeste unapređivanje procesa i poboljšanje rezultata učenja i poučavanja u inkluzivnoj nastavi.

Plan evaluacije treba da odgovara ciljevima lekcije, suštini poučavanja, aktivnostima učenika i osnovim  pitanjima.

Neophodno je da nastavnik primjenjuje dvije vrste evaluacije:

  1. Formativnu ili formalnu evaluaciju koja se primjenjuje u procesu učenja i poučavanja radi poboljšanja njegovog kvaliteta ( a provodi se usmenim ispitivanjem, pismenim provjeravanjem porcjenom ilustracija, eseja, debata i ostalih produkata učenika ).
  2. Sumativnu ili sumarnu evaluaciju koja se provodi na kraju određenog perioda, radi utvrđivanja uspjeha učenika u usvajanju znanja, vještina stavova,vrlina i učešća učenika sto se najčešće obalja testiranjem.

Pouzdana evaluacija usmjerena je prema precizno određenom cilju i paralelna sa stvarnim životom. Ona zahtjeva mjerljive performanse, više mišljenja i vremena.